U prilogu koji slijedi, navedeni su „predmet i prvobitno obrazloženje“ teme koji su predstavljeni 6. aprila 2023. U međuvremenu je sadržaj detaljnije razrađen.
„Mladi i avangardni umjetnici su važan element kulturne scene u svakoj metropoli. Nebrojene izložbe, galerije, muzejske postavke, i manifestacije, pravi su magnet za stvaraoce, jer nude dosta mogućnosti za kreativni izraz. Ipak, život u svjetskim metropolama podrazumijeva i „ozbiljnu konkurenciju“, rijetke prilike za samostalna izlaganja, visoke cijene zakupa stambenog i galerijskog prostora, a nerijetko i teške uslove života. Toga su mnogi umjetnici svjesni, ali ipak biraju život u metropoli. Moja želja da upoznam svijet postojala je čini mi se oduvjek.
Život u inostranstvu mi je ispunjenje takve želje donekle olakšao. Studirao sam i radio u različitim metropolama od Amsterdama, Pariza, Berlina i Beča do Njujorka i Meksiko Sitija. Upoznao sam sjaj i bijedu ovih gradova i počeo da razmišljam o selidbi u neko „manje privlačno“ mjesto. Pitao sam se da li bi se tim potezom smanjio kvalitet mog umjetničkog rada? Da li bih tako ostao izolovan od svijeta umjetnosti? Izgubio kontakte? Ipak, donio sam odluku da se preselim u Bijeljinu, što sam i učinio 2016. godine. Pokazalo se da taj životni potez nije omeo moj umjetnički rad. Naprotiv. Oslobođen pritiska koji nose veliki gradovi, osjetio sam novu slobodu i još veći stvaralački impuls.
Odlučio sam da za svoje projekte ubuduće biram manja mjesta. Broj žitelja u malim mjestima se smanjuje, dobrim dijelom i zbog migracija stanovništva u veće gradove. Ono što manja mjesta na prvi pogled čini neprivlačnim, za mene je bilo izuzetno privlačno, a to je broj praznih objekata. Primjera radi, u gradovima istočne Njemačke kao što su Gerlic (Görlitz) i Cajc (Zeitz), ili kao što su Kozarska Dubica, Orašje, Bihać ili Foča, skoro polovina lokala, stovarišta i fabrika stoji neiskorištena.
U svojim master studijama, želio bih istražiti prazne prostore u Sarajevu, u njegovom centru, u predgrađu, ali i u okolnim selima. Ove prostore pokušao bih iskoristiti na nov način: kao mjesta za izložbe ili pop-up hepeninge. U planu je i izrada svojevrsne mape potencijalnih lokacija za kreativni sadržaj. Ukoliko se taj plan uspješno bude realizovao, ova mapa bi mogla biti od koristi i drugim umjetnicima, što bi potpomoglo stvaranje nove klime za umjetničke sadržaje u dužem trajanju. Ovaj projekat bi bio moj pokušaj da kroz mogućnosti koje imam kao dizajner, prikažem napuštene objekte iz drugačijeg i zanimljivijeg ugla, i kao takve ih približim dolazećim generacijama umjetnika, ma odakle da su.“
Sarajevo, 6. april 2023.
Prolazeći kroz centar Sarajeva i njegova predgrađa, takozvanim Mahalama, neizostavno su mi zapadale za oko zanimljivi privatni poslovni prostori. Često me inspiriše način na koji su osmišljeni, kako su izlozi aranžirani, kako su reklamne površine iskorišćene ili čak koji proizvodi su istaknuti duž ulica. Naravno, primjetio sam i mnogo praznih poslovnih prostora. Jasno je da se radi o globalnom trendu u kojem mali, privatni maloprodajni objekti gube na značaju, dok sve veći nacionalni koncerni preuzimaju primat i guraju manje trgovce u stranu.
S tim u vezi, primjećuje se da su mnogi bivši dućani imali svoju specifičnu namjenu. To nisu bili samo obični marketi koji prodaju sveopšte potrijepštine, već su često bile specijalizovane radnje za šrafove, tkanine, ili druge proizvode ili zanatske usluge koji su neophodni u svakodnevnom životu. No, takvih specijalizovanih prodavnica u Mahalama je sve manje, pa čak i nikako.
Prazni poslovni prostori koje primjećujem često su ostaci prošlih vremena. Ovi objekti datiraju iz drugačijih era. Vjerovatno vlasnici nisu imali volje ili čak finansijskih sredstava da ih modernizuju kako bi ostali konkurentni. Zbog toga često takvi stari objekti propadaju, iako zadržavaju svoj šarm, bilo kroz izloge, reklamne dekoracije, osvjetljenje ili druge karakteristike.
Takođe razmatram zdanja koja prvenstveno ne bih uzimao u obzir, kao što su novi ali nedovršeni objekti ili čak kuće uništene tokom ratova.
Pored ove fotodokumentacije i kartiranja lokaliteta, stupio sam u kontakt sa Zavodom za Statistiku Kantona Sarajevo kako bih dobio dodatne podatke o malim privrednicima i nezavisnim trgovcima. Oni će biti navedeni ovde čim budu dostupni.
U prilogu koji slijedi, navedeni su „predmet i prvobitno obrazloženje“ teme koji su predstavljeni 6. aprila 2023. U međuvremenu je sadržaj detaljnije razrađen.
„Mladi i avangardni umjetnici su važan element kulturne scene u svakoj metropoli. Nebrojene izložbe, galerije, muzejske postavke, i manifestacije, pravi su magnet za stvaraoce, jer nude dosta mogućnosti za kreativni izraz. Ipak, život u svjetskim metropolama podrazumijeva i „ozbiljnu konkurenciju“, rijetke prilike za samostalna izlaganja, visoke cijene zakupa stambenog i galerijskog prostora, a nerijetko i teške uslove života. Toga su mnogi umjetnici svjesni, ali ipak biraju život u metropoli. Moja želja da upoznam svijet postojala je čini mi se oduvjek.
Život u inostranstvu mi je ispunjenje takve želje donekle olakšao. Studirao sam i radio u različitim metropolama od Amsterdama, Pariza, Berlina i Beča do Njujorka i Meksiko Sitija. Upoznao sam sjaj i bijedu ovih gradova i počeo da razmišljam o selidbi u neko „manje privlačno“ mjesto. Pitao sam se da li bi se tim potezom smanjio kvalitet mog umjetničkog rada? Da li bih tako ostao izolovan od svijeta umjetnosti? Izgubio kontakte? Ipak, donio sam odluku da se preselim u Bijeljinu, što sam i učinio 2016. godine. Pokazalo se da taj životni potez nije omeo moj umjetnički rad. Naprotiv. Oslobođen pritiska koji nose veliki gradovi, osjetio sam novu slobodu i još veći stvaralački impuls.
Odlučio sam da za svoje projekte ubuduće biram manja mjesta. Broj žitelja u malim mjestima se smanjuje, dobrim dijelom i zbog migracija stanovništva u veće gradove. Ono što manja mjesta na prvi pogled čini neprivlačnim, za mene je bilo izuzetno privlačno, a to je broj praznih objekata. Primjera radi, u gradovima istočne Njemačke kao što su Gerlic (Görlitz) i Cajc (Zeitz), ili kao što su Kozarska Dubica, Orašje, Bihać ili Foča, skoro polovina lokala, stovarišta i fabrika stoji neiskorištena.
U svojim master studijama, želio bih istražiti prazne prostore u Sarajevu, u njegovom centru, u predgrađu, ali i u okolnim selima. Ove prostore pokušao bih iskoristiti na nov način: kao mjesta za izložbe ili pop-up hepeninge. U planu je i izrada svojevrsne mape potencijalnih lokacija za kreativni sadržaj. Ukoliko se taj plan uspješno bude realizovao, ova mapa bi mogla biti od koristi i drugim umjetnicima, što bi potpomoglo stvaranje nove klime za umjetničke sadržaje u dužem trajanju. Ovaj projekat bi bio moj pokušaj da kroz mogućnosti koje imam kao dizajner, prikažem napuštene objekte iz drugačijeg i zanimljivijeg ugla, i kao takve ih približim dolazećim generacijama umjetnika, ma odakle da su.“
Sarajevo, 6. april 2023.
Prolazeći kroz centar Sarajeva i njegova predgrađa, takozvanim Mahalama, neizostavno su mi zapadale za oko zanimljivi privatni poslovni prostori. Često me inspiriše način na koji su osmišljeni, kako su izlozi aranžirani, kako su reklamne površine iskorišćene ili čak koji proizvodi su istaknuti duž ulica. Naravno, primjetio sam i mnogo praznih poslovnih prostora. Jasno je da se radi o globalnom trendu u kojem mali, privatni maloprodajni objekti gube na značaju, dok sve veći nacionalni koncerni preuzimaju primat i guraju manje trgovce u stranu.
S tim u vezi, primjećuje se da su mnogi bivši dućani imali svoju specifičnu namjenu. To nisu bili samo obični marketi koji prodaju sveopšte potrijepštine, već su često bile specijalizovane radnje za šrafove, tkanine, ili druge proizvode ili zanatske usluge koji su neophodni u svakodnevnom životu. No, takvih specijalizovanih prodavnica u Mahalama je sve manje, pa čak i nikako.
Prazni poslovni prostori koje primjećujem često su ostaci prošlih vremena. Ovi objekti datiraju iz drugačijih era. Vjerovatno vlasnici nisu imali volje ili čak finansijskih sredstava da ih modernizuju kako bi ostali konkurentni. Zbog toga često takvi stari objekti propadaju, iako zadržavaju svoj šarm, bilo kroz izloge, reklamne dekoracije, osvjetljenje ili druge karakteristike.
Takođe razmatram zdanja koja prvenstveno ne bih uzimao u obzir, kao što su novi ali nedovršeni objekti ili čak kuće uništene tokom ratova.
Pored ove fotodokumentacije i kartiranja lokaliteta, stupio sam u kontakt sa Zavodom za Statistiku Kantona Sarajevo kako bih dobio dodatne podatke o malim privrednicima i nezavisnim trgovcima. Oni će biti navedeni ovde čim budu dostupni.